“Ovu vam ambalažu ne možemo primiti, jer je zgužvana”, kazao nam je djelatnik na jednom otkupljalištu ambalažnog otpada u Pazinu, da bi zatim one PET boce i limenke koje su bile “pravovjerne” odnosno pravilnog oblika istresao u specijalni kontejner koji ih je zatim – isprešao.

“Znam da vam je čudno, ali takva su nam pravila i moramo ih se držati”, preduhitrio je dobrodušni djelatnik moje pitanje i zbunjen pogled, dodavši da su i njemu takva pravila smiješna. Apsurdnog pravila o tome da ambalaža ne smije biti stlačena drže se i na drugim prodajnim mjestima u gradu gdje sam iste boce i  limenke uzalud pokušao “utrapiti” da bi ih na kraju iskrcao u regularne selektivne kontejnere Usluge.

Na čemu se temelji takva odluka i koji je razlog njenog donošenja pokušali smo doznati u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) koji je zadužen za uredenje sustava otkupa ambalažnog otpada obuhvaćenog povratnom naknadom. “Ne postoji pravilnik koji ureduje izgled boce, ali zato postoji nekoliko uputa Fonda”, kaže Đulijano Grum, voditelj poslova gospodarenja ambalažnim otpadom u FZOEU, medu kojima je ona još iz 17. listopada 2006. godine koja propisuje da povratna ambalaža “ne smije biti onečišćena, mora biti ispražnjena od sadržaja i ne smije biti zgužvana”.

Doduše, proteklih se godina ova odredba nije posvuda primjenjivala, već su naprotiv, na mnogim mjestima donositelji ambalaže tjerani da je na licu mjesta nogom stlačuju. Suštinu ove odredbe nismo saznali iz odgovora voditelja Gruma koji nas je savjetovao da “bi razumjeli cjelokupni sustav molim Vas da pročitate sve materijale (gomilu općenitih dokumenata na webu Fonda op.a.) vezane uz gospodarenje ambalažnim otpadom”.

Ipak, naslućujemo, da je jedan od razloga takvih odredbi destimulacija profesionalnih sakupljača ambalaže (uzgred rečeno kažimo da postoje najave kako će se povratna naknada smanjiti s 50 na 30 lipa po jedinici). Najčešće je riječ o  osobama u nezavidnoj socijalnoj situaciji koji nerijetko ambalažu izvlače iz  komunalnih kontejnera za otpad. Ono što misle u Fondu, a ne žele izreći napisao je nepoznati komentator na jednom internetskom forumu na tu temu: “Povratna naknada nije socijalna, već ekološka kategorija” te “Socijalni sustav države se jednostavno ne bi trebao temeljiti na kopanju po smeću”.

S druge strane tu je sprečavanje nelegalnog uvoza ambalaže iz država u okruženju o čemu su proteklih godina izvještavali pojedini mediji, kao i s tim vezanih manipulacija zbog kojih je bivši direktor Fonda Vinko Mladineo optužen da je oštetio fond za više od stotinu milijuna kuna. No, demotiviraju će to djeluje i na  ostale gradane kojima (naročito onih bez osobnog vozila) nije lako donijeti nestlačenu prikupljenu ambalažu. No, u FZOEU savjetuju: “Nema potrebe za skladištenjem ambalažnog otpada kod kuće.

U Hrvatskoj postoji 2.000 prodajnih mjesta na kojima se otkupljuje ambalažni otpad obuhvaćen sustavom povratne naknade i svaki potrošač može vratiti  manje količine redovitim odlaskom u kupovinu. (…) Uvodenjem pravila ureden je sustav, a politika Fonda je da potiče mjere kojima se sprječava onečišćenje okoliša.”

Glas Istre, 10. rujna 2011.